....................................................................................

.............................................................................

petak, 4. ožujka 2011.

Paris

Grad u kojem se svetlost prelama najdivnije na svetu, ne samo zato to je to Pariz, već što mu je položaj savršen, i zato što skoro sve zgrade imaju toplu kamenu fasadu. Grad u kojem je nemoguće opstati ukoliko ne razbijate Francuski, i ukoliko niste apsolutno uključeni u francuski kulturni krug. Ovde najviše imam osećaj da se nalazim u centru sveta. Iz svega curi kvalitet, kvalitet mirisa, kvalitet hrane, kvalitet prezentacije, kvalitet čak i trasha... Ovde sam nekako ljubomoran što ne pripadam ovoj kulturi bar malim delom svog života. Ustvari tu mi živi Jovana, i to je nešto. Ljudi bi rekli možda da se Pariz dosta promenio zbog imigranata, a meni se čini da je francuska kultura toliko snažna, da te neminovno uvuče u sebe. A Francuzi su trash, vole oni malo te marokanske i senegalske prljavštine. Na kraju krajeva, sve se menja. Ulica za izbegavanje: Champs-Élysées. Volim, i često tamo idem: Le Marais i Montmartre.

































Nema komentara:

Objavi komentar